Ideja o kružnoj turi na Čabulje javila se još prije par mjeseci kad smo na jednoj raspravi odlučili kako pri smanjenju (nestanku) snijega s planina moramo odraditi dvodnevnu turu na nekoj od nama najbližih planina. Odluka je pala na Čabulju i mini pripreme su mogle početi. Kupovala se oprema, radile se ture, treniralo, sve kako bi bili spremni za ono što nas čeka u vjerojatno najzanimljivijoj turi koju smo odradili do sada. Datum je zapisan i tjedan dana prije polaska pomno pratimo vremensku prognozu te pred sami početak prognoza djeluje povoljno. Malo kiše kroz prvi dan ali možda i nama najvažnije, bez vjetra na Čabulji. Petak ujutro dolazi i krećemo, na putu prema Čabulji, stajemo još na standardnu kupnju kruha i idemo prema startu – planinarski dom Bogodol.
Uslijed polaska ispred doma organiziramo se još po pitanju raspodjele nekih stvari,stavljamo teške torbe na ramena i krećemo. Plan je bio sljedeći. Prvi dan – Bogodol, Duboki do, Vijarak, Čavkavica, kampiranje kraj Medvjeda. Drugi dan – Medvjed, Pjeskulja, Velika Vlajna, Bogodol.

Start je bio dobar, idemo dobrim tempom, sunce je na izlasku ali se povremeno sakriva iza oblaka što čini put puno lakšim. Stajemo iz razloga da skinemo teške torbe sa sebe barem na trenutak kako bi odmorili leđa i ramena ali ubrzo dolazimo do Dubokog dola. Tu nažalost skrećemo u pogrešnom smjeru i tek nakon nekih 2km shvaćamo da smo zapravo na krivom putu. Ništa, idemo nazad. Vraćamo se na raskrsnicu i idemo prema Vijarku. Upravo kod Vijarka nas presreće kiša te brzo razvlačimo šator kako bi ostali suhi i mogli krenuti naprijed. Prognoza je točna i kiša prestaje te nastavljamo put. Već pomalo i umorni, kod Čavkavice nas pozdravlja vjetar na kojega nismo računali i koji postepeno pojačava i unosi manju nedoumicu gdje točno postaviti šator. S jedne strane nalazimo perfektnu lokaciju upravo blizu Čavkavice pokraj jedne stijene koja nas štiti od naleta vjetra ali nam ostavlja duži put sutra prema Vlajni i završetku puta, odlučujemo krenuti prema Medvjedu i naći mjesto za kamp tamo. Odluka je bila ispravna, vjetar ubrzo popušta i eventualno skroz nestaje. Zbog toga imamo i malo “lufta” pri mjestu za postaviti kamp i razvlačimo šatore na jednom obronku što inače ne bi radili. Sunce zalazi iza nas a mi gledamo prema Veležu i Prenju dok se puni mjesec diže iznad nas, prizori su nevjerojatni i nebo puno zvijezda puni glavu mislima kako unatoč naporima i težini, planinarenje se uvijek isplati. Oliver i Dalmatino iz zvučnika opuštaju misli a gulaš u konzervi je službeno najbolje jelo na zemlji. Ulazimo u šatore, gasimo svjetla i idemo na spavanje, prvi dan je završen.

Drugi dan počinje tamo gdje je prvi stao, opet fascinatni prizori dok se sunce iznad nas diže, planinski zrak je nešto drugo, dišemo odmorni punim plućima. Spremamo šatore i ostalu opremu, kratko jelo, gledamo još jednom kartu i GPS i krećemo naprijed. Kako se penjemo, prolazimo pokraj Male Vlajne i okrećemo se samo kako bi zaključili da je mjesto za kampiranje bilo doista nevjerojatno, uzimamo zadnje poglede prema Medvjedu i nastavljamo prema Velikoj Vlajni. Hodajući preko grebena Čabulje gledamo sve vrhove oko nas, od Čvrsnice, Prenja i Veleža do dalekog Biokova prizori su uistinu prekrasni i oduzimaju dah. Put ide dobro ali nailazimo na jedan “odronjeni” dio te se vodimo markacijom koja nas vodi prvo u spuštanje pa onda i kratko penjanje prema gore. Na trenutke sklapamo štapove i koristimo ruke zbog nagiba staze. Ubrzo prelazimo i taj dio i dolazimo do Velike Vlajne uživamo u pogledu i krećemo prema dolje. Korak po korak uz dobru priču stižemo do Gonđuše i uzimamo malo veću pauzu znajući da je dobar dio puta iza nas. Nakon priče i jela krećemo nazad i okrećemo se prema vrhovima Čabulje te gledamo kuda smo sve posljednja 2 dana prohodali. Stižemo do auta te naša dvodnevna tura po Čabulji završava.

Uistinu prekrasan osjećaj i nadamo se samo još jedna od priča kampiranja i višednevnih tura po našim planinama.
Multimedija: Foto album pogledajte ovdje